RO-RO putnički brod Ugljan plovio je redovitom linijom između Gaženice (Zadar), luke Preko na otoku Ugljanu i otočića Ošljaka. Netom nakon isplovljenja iz luke Ošljak, zapovjednik broda usmjerio je brod prema luci Gaženica, predao stražu prvom časniku palube i napustio zapovjednički most. Prvi časnik palube je, uz vođenje navigacije, istovremeno obavljao administrativne poslove na brodskom računalu.
Kormilar, koji je upravljao ručicama propulzora, uočio je s desne strane, na udaljenosti od svega nekoliko kabela, jedrilicu istovremeno pogonjenu jedrima i motorom, koja se približavala, predstavljajući neposrednu opasnost od sudara. Odmah je izvijestio prvog časnika palube, koji je nakon procjene situacije započeo sa smanjivanjem brzine, te je uskoro odaslao zvučni signal upozorenja brodskom sirenom.
Tek nakon zvučnog signala skiper jedrilice postaje svjestan opasnosti, no zbog iznenađenja, panike i nedostatka vremena ne uspijeva ništa poduzeti. Jedrilica nastavlja plovidbu nepromijenjenim kursom i brzinom te udara u desnu prednju stranu trupa broda.
Nakon sudara, skiper skače u more, dok zapovjednik, koji se vratio na zapovjednički most i preuzeo upravljanje brodom nakon nesreće, poduzima manevre kako bi izbjegao opasnost da čovjek u moru dođe u kontakt s propulzorima. Posada broda, predvođena prvim časnikom palube, brzo i koordinirano reagira te spašava skipera iz mora.
Budući da je motor jedrilice Lena ostao u pogonu, plovilo je nastavilo nekontrolirano kretanje unatoč oštećenjima opreme jedara i jarbola, sve dok djelatnici kapetanije nisu preuzeli nadzor nad njom, nakon čega je otegljena u zadarsku marinu. Brod Ugljan nije pretrpio ozbiljnija oštećenja te je ubrzo nastavio s redovitom plovidbom.
Kontributivni čimbenik ove nesreće je potpuni izostanak vizualnog osmatranja s brodice, što je onemogućilo pravovremenu reakciju i izvođenje manevra kojim bi skiper mogao izbjeći brod koji nije poduzeo manevar izbjegavanja sudara. Ovakvo postupanje potaknuto je smanjenom svjesnošću o rizicima povezanim s upravljanjem jedrilicom, što je prvenstveno posljedica nedostatnog iskustva skipera i njegovog nepoznavanja lokalnog područja plovidbe.
Na strani broda, utvrđeni su sljedeći kontributivni čimbenici: zakašnjelo vizualno uočavanje jedrilice, uzrokovano privremenom zaokupljenošću prvog časnika palube radom na računalu, što je povezano s formacijskim sastavom posade sa samo jednim časnikom palube, te izostanak korištenja radara i ARPA uređaja za procjenu opasnosti od sudara.
Kombinacija navedenih kontributivnih čimbenika rezultirala je situacijom koja je dovela do sudara dvaju plovila.
Kao rezultat ove istrage, izdane su dvije sigurnosne pouke; jedna o nužnosti savjesnog izviđanja i poduzimanja pravovremenih preventivnih mjera i radnji radi izbjegavanja rizika od sudara, dok druga sadrži sigurnosne smjernice za iznajmljivače i korisnike jahti i brodica u nautičkom turizmu.
Sigurnosne preporuke namijenjene su adresatima koji su najmjerodavniji za njihovu implementaciju s ciljem sprječavanja pomorskih nesreća i nezgoda u budućnosti i unaprjeđenja sustava sigurnosti plovidbe. Sigurnosne preporuke ne određuju odgovornost niti pripisuju krivnju za pomorsku nesreću.
Temeljem rezultata sigurnosne istrage ove pomorske nesreće i slijedom analize i zaključka ovoga izvješća, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu smatra sigurnosnu preporuku br. AIN05-SR-8/2025, izdanu prema kompaniji Jadrolinija u sklopu Završnog izvješća vrlo ozbiljne pomorske nesreće RO-RO putničkog broda Lastovo, sadržajno primjenjivom za pomorsku nesreću analiziranu u ovom izvješću.
Zbog toga se neće izdati sigurnosna preporuka identičnog sadržaja.
Temeljem rezultata sigurnosne istrage ove pomorske nesreće i slijedom analize i zaključka ovoga izvješća, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu izdaje sljedeću sigurnosnu pouku:
✓ AIN05-SL-8/2026
Nužnost savjesnog izviđanja i poduzimanja pravovremenih preventivnih mjera i radnji radi izbjegavanja rizika od sudara
Savjesno izviđanje i poduzimanje pravovremenih preventivnih mjera radi izbjegavanja sudara na moru je ključno i osnovno pravilo sigurne i odgovorne navigacije. To se ostvaruje neprekidnim vizualnim motrenjem, zvučnim opažanjem, te uporabom svih raspoloživih tehničkih sredstava.
Obveza navigatora nije ograničena na reakciju u trenutku kada neposredna opasnost od sudara postane očita, jer je takvo postupanje u pravilu zakašnjelo. Potrebno je pravodobno prepoznati i sam rizik od sudara te poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se izbjegle situacije opasne blizine.
Čak i kratkotrajni prekid osmatranja ili nedovoljna pažnja može, u kombinaciji s drugim čimbenicima, dovesti do neželjenih posljedica. Dežurni časnici ne bi trebali istodobno obavljati administrativne poslove ili druge ometajuće aktivnosti tijekom navigacije, koji smanjuju razinu svjesnosti o prisutnim opasnostima, te odgađaju ili otklanjaju mogućnost donošenja odluka kojima se smanjuje rizik.
Kada su dostupni, potrebno je koristiti radar i integrirani ARPA sustav kao dragocjeni alat u procjeni rizika od sudara, osobito u područjima gustog prometa. Integralno korištenje elektroničke navigacije i vizualnog osmatranja značajno povećava sigurnost plovidbe.
Agencija je i u prošlosti izdala nekoliko sličnih sigurnosnih pouka u pogledu principa savjesnog izviđanja i izbjegavanja sudara na moru, tako da se pozivaju svi adresati da obrate pozornost na sljedeće sigurnosne pouke:
– AIN05-SL-1/2024: Nužnost savjesnog izviđanja i poduzimanja pravovremenih preventivnih mjera i radnji radi izbjegavanja rizika od sudara
– AIN05-SL-4/2026: Savjesno izviđanje i poduzimanje preventivnih mjera radi izbjegavanja rizika od nasukanja
Adresati: Ova sigurnosna pouka namijenjena je svim fizičkim osobama koje upravljaju plovnim objektima i članovima plovidbene straže ili se obrazuju i pripremaju za obavljanje tih poslova, pravnim osobama koje u okviru svoje djelatnosti provode obrazovanje i/ili stručno usavršavanje iz područja pomorske nautike, brodarskim kompanijama.
✓ AIN05-SL-9/2026
Sigurnosne smjernice za iznajmljivače i korisnike jahti i brodica u nautičkom turizmu
Korisnici jahti i brodica u nautičkom turizmu, kao i svi ostali sudionici u pomorskom prometu, trebaju biti svjesni važnosti stalnog osmatranja i dosljedne primjene Pravila o izbjegavanju sudara na moru.
Iako je odgovornost za sigurnu plovidbu charter plovila isključivo na skiperu, treba uzeti u obzir da velik broj korisnika nisu profesionalni navigatori, već u naravi turisti na odmoru. Stoga često nemaju dovoljno iskustva u plovidbi, osobito u lokalnim uvjetima i u morskim područjima s povećanom gustoćom prometa, u kojima je rizik od sudara veći.
Zbog toga može se očekivati da će njihova procjena rizika i reakcije u složenijim situacijama potencijalno biti neučinkovite. U takvim okolnostima sigurnost plovidbe postaje više stvar slučajnosti nego rezultat savjesnog vođenja plovila u skladu s propisanim pravilima.
Iz tog razloga savjetuje se charter kompanijama da prije primopredaje plovila provedu kratku, ali sveobuhvatnu sigurnosnu uputu, usmjerenu na pravilan rad plovila, prepoznavanje opasnih situacija i odgovorno postupanje u plovidbi, osobito u uvjetima povećanog prometa. Takva uputa trebala bi obuhvatiti osnovna pravila plovidbe, specifičnosti lokalnog područja, očekivane opasnosti, najčešće pogreške korisnika te preporučene radnje u slučaju nepredviđenih situacija.
Također se potiče upoznavanje korisnika s primjerima pomorskih nesreća koje su se dogodile na lokalnom morskom području, kako bi se naglasile posljedice nepoštivanja propisa i nedostatnog osmatranja.
Cilj ove sigurnosne smjernice jest smanjenje rizika od sudara i drugih izvanrednih događaja tijekom charter plovidbe, uz povećanje razine svjesnosti i odgovornosti korisnika plovila u najmu.
Adresati: Korisnici jahti i brodica u nautičkom turizmu, te charter kompanije koje se bave iznajmljivanjem plovila.
